Pod krošnjama na Remizi, dok autobusi i tramvaji čekaju polazak prema svojim odredištima, kratki predah između smjena uhvatile su Sangita i Kriti – dvije mlade žene iz Nepala koje danas žive i rade u Zagrebu
Sangita radi u hotelu u Novom Zagrebu, dok je Kriti zaposlena u tvornici čokolade Kraš. Iako ih je životni put doveo tisućama kilometara daleko od doma, obje kažu da se u Zagrebu polako privikavaju na novu svakodnevicu.
U nepalskom/hindskom kontekstu:
- Sangita / Sangeeta dolazi od sanskrtske riječi za glazbu ili glazbenu umjetnost.
- Kriti je također sanskrtskog podrijetla i može značiti „djelo”, „stvaranje” ili „kreacija”.
Kriti živi u Dubravi, a Sangita u kvartu, blizu Baštijanove. Na Remizi su se našle između obaveza, tražeći malo hlada i mira tijekom sparnog zagrebačkog dana.
Mnogima koji svakodnevno prolaze Remizom ovakvi prizori više nisu neobični. Zagreb posljednjih godina postaje grad u kojem rame uz rame žive ljudi iz Hrvatske, Nepala, Indije, Filipina i brojnih drugih zemalja. Dok jedni tek prolaze kroz grad, drugi ovdje pokušavaju pronaći stabilnost, posao i osjećaj pripadnosti.
Nepal je planinska država smještena između Indije i Kine, najpoznatija po Himalaji i Mount Everestu, najvišem vrhu na svijetu. Upravo riječ „Himalaja” na Trešnjevki ima i posebno lokalno značenje.
„Himalaja – tres!” desetljećima je bio prepoznatljiv navijački poklič i dio kvartovske tradicije vezane uz Trešnjevku i legendarnu Kutiju šibica.
Tako se u jednoj fotografiji na Remizi danas simbolično susreću Nepal i Trešnjevka – Himalaja s koje dolaze Sangita i Kriti te trešnjevačka „Himalaja” koju pamte generacije stanovnika kvarta.
Glavni grad Nepala je Kathmandu, a zemlja ima gotovo 30 milijuna stanovnika i desetke različitih etničkih skupina, jezika i kultura.
Ime »Nepal« prvi se puta spominje u tekstovima iz vedskog razdoblja Indijskog potkontinenta. Oko sredine prvog tisućljeća pr. n. e. u južnonepalskom se mjestu Lumbini rodio Gautama Buddha, osnivač budizma. Dijelovi sjevernog Nepala kulturno su se ispreplitali s tibetskom kulturom. Centralna dolina Katmandu bila je povezana s indoarijskom kulturom.
Vanjska politika Nepala usredotočena je na neutralnost, suverenost i multilateralnu suradnju. Nepal je u Ujedinjene narode primljen 1955. godine, a potpisao je i sporazume o prijateljstvu s Indijom 1950. i Kinom 1960.
U rujnu 2025. mirni prosvjedi protiv zabrane društvenih medija, ekonomske nejednakosti i korupcije, predvođeni generacijom Z, eskalirali su u nasilne nerede. Premijer je dao ostavku, a vlasti su otvorile vatru na prosvjednike te ubile najmanje 19 i ranile više od 100 ljudi. Nakon toga ukinuta su ograničenja Vlade kojima se zabranjuje pristup 26 platformi društvenih medija, među kojima su Youtube, Facebook, X., Instagram…
U jednom od najsimboličnijih činova javnog gnjeva prosvjednici su zapalili domove nekoliko visokih čelnika.
U dramatičnim scenama, neki ministri prevezeni su vojnim helikopterima kako bi izbjegli nasilje, nakon što su premijer i predsjednik već dali ostavke i pobjegli.
Posljednjih godina velik broj Nepalaca odlazi raditi u inozemstvo, ponajviše zbog ekonomskih razloga i viših plaća. Mnogi rade u hotelijerstvu, građevini, proizvodnji, dostavi i uslužnim djelatnostima, a Hrvatska je postala jedna od europskih zemalja u koju dolaze u sve većem broju.
Iako dolaze iz potpuno drugačijeg kulturnog i klimatskog okruženja, brojni Nepalci ističu kako im je Zagreb siguran i miran grad, a najveći izazovi su jezik, udaljenost od obitelji i prilagodba na drugačiji način života.
Remiza je oduvijek bila mjesto susreta različitih ljudi, kvartova i priča, pa tako danas i novih stanovnika grada koji ovdje pokušavaju izgraditi život daleko od doma.
