Problem, program, tema, ideja, telefon, klima, kriza, panika… Grčki je ostavio dubok trag u hrvatskom jeziku, a neke riječi toliko su udomaćene da njihovo podrijetlo više ni ne primjećujemo
Koliko grčkog znate?
Ako je odgovor „ni riječi”, velika je vjerojatnost da ste se prevarili.
Lingvist Marko Kovačić u knjizi Grecizmi u suvremenom hrvatskom jeziku bilježi oko 2600 grecizama, a Matica hrvatska među primjerima navodi i neočekivane riječi poput kreveta, kade, pehara, papira, plastike, škole, tepiha i flastera
Grčki je ostavio golem trag u europskim jezicima, osobito u znanosti, medicini, filozofiji i politici, ali grčke riječi nisu ostale zatvorene u stručnim knjigama. Mnoge koristimo u sasvim običnom svakodnevnom razgovoru.
Uzmimo samo problem.
Na grčkom se piše πρόβλημα, a suvremeni Grk izgovorit će ga približno kao próvlima. Hrvatski „program” odgovara grčkom πρόγραμμα – prógrama, dok je naša „tema” gotovo ista kao grčka θέμα – théma.
Tu su i ideja – ιδέα (idéa), sistem – σύστημα (sístima), metoda – μέθοδος (méthodos), teorija – θεωρία (theoría) te kriterij – κριτήριο (kritírio).
Drugim riječima, rečenica poput „Imamo problem s programom” Hrvatu koji ne zna grčki zvuči potpuno domaće, ali dvije ključne imenice u njoj potječu upravo iz grčkog.
Od telefona i fotografije do krize i panike
Grčki je posvuda i u riječima vezanim uz suvremeni život.
Telefon dolazi od grčkih elemenata tēle, u značenju „daleko”, i phōnē, odnosno „glas”. U današnjem grčkom telefon je τηλέφωνο – tiléfono.
Slično je s fotografijom – φωτογραφία (fotografía), energijom – ενέργεια (enérgia), klimom – κλίμα (klíma) i zonom – ζώνη (zóni).
I kada stvari krenu po zlu, ponovno posežemo za Grcima.
Imamo krizu, od grčkog κρίση – krísi, paniku, odnosno πανικός – panikós, te kaos, grčki χάος – háos.
Posebno je zanimljiva panika. Sama riječ povezana je s Panom, grčkim bogom divljine i pastira. Iznenadan, iracionalan strah pripisivao se njegovu djelovanju, odakle se razvio izraz koji je preko europskih jezika stigao i do nas.
Politika, demokracija i ekonomija također govore grčki
Utjecaj je posebno očit u političkom i društvenom rječniku.
Politika vuče korijen iz starogrčkog svijeta polisa (πόλις) – grada, odnosno grada-države kao političke zajednice građana. Od riječi polis nastao je pridjev politikós (πολιτικός), u značenju „građanski“, „javni“ ili „koji se tiče države i zajednice“, a zatim i politiká (πολιτικά) – „državni/javni poslovi“.
Zato izvorno značenje politike nije samo „borba za vlast“, nego prije svega bavljenje poslovima zajednice.
Isti grčki korijen prepoznajemo i u riječima poput metropola, akropola, nekropola i policija (posredno preko grčkog politeía).
Stara Grčka nije bila jedinstvena država poput današnje Grčke, nego svijet stotina samostalnih polisa (πόλεις) – gradova-država s vlastitim zakonima, institucijama, vojskom i političkim uređenjem. Procjenjuje se da je u širem grčkom svijetu tijekom arhajskog i klasičnog razdoblja postojalo više od 1.000 polisa, računajući i kolonije.
Među najvažnijima su:
- Atena (Athēnai) – Atika; najpoznatija po razvoju demokracije, filozofiji, umjetnosti i snažnoj mornarici.
- Sparta (Spártē/Lakedaimōn) – Lakonija na Peloponezu; izrazito vojnički uređena država s dvojicom kraljeva.
- Korint (Kórinthos) – na Korintskoj prevlaci; iznimno važan trgovački i pomorski polis.
- Teba (Thēbai) – Beotija; velika kopnena sila koja je u 4. st. pr. Kr. nakratko potisnula Spartu.
- Argos – jedan od najstarijih i najvažnijih polisa Peloponeza.
- Megara – između Atike i Korinta; trgovački polis i osnivač brojnih kolonija.
- Egina (Aígina) – otočni polis u Saronskom zaljevu, važan za trgovinu i pomorstvo.
- Halkida (Chalkís) i Eretrija (Erétria) – važni polisi na Eubeji.
- Milet (Mílētos) – na maloazijskoj obali; trgovačko i intelektualno središte iz kojeg potječu Tales, Anaksimandar i Anaksimen.
- Efez (Éphesos) – jonski polis u Maloj Aziji, poznat po Artemidinu hramu.
- Samos – otočni polis povezan s Pitagorom.
- Hios (Chíos) – bogat trgovački i pomorski polis.
- Mitilena (Mytilḗnē) – na Lezbosu; povezana sa Sapfom.
- Rodos – otok je isprva imao tri velika polisa: Lind, Kamiros i Ialis, a 408./407. pr. Kr. osnovan je zajednički grad Rodos.
- Kos (Kōs) – polis na otoku Kosu; posebno zanimljiv zbog Asklepijeva kulta i povezanosti otoka s Hipokratom.
- Sirakuza (Syrákousai) – grčka kolonija na Siciliji koja je postala jedan od najmoćnijih gradova čitavog grčkog svijeta.
- Tarent (Táras) – spartanska kolonija u južnoj Italiji.
- Bizantij (Byzántion) – grčki polis na Bosporu, na mjestu kasnijeg Konstantinopola i današnjeg Istanbula.
Važno je da polis nije značio samo grad. Atena kao polis, primjerice, obuhvaćala je grad Atenu, Pirej i čitavu Atiku. Polis je prije svega bio zajednica građana i teritorij kojim ona upravlja.
Demokracija – δημοκρατία (dimokratía) nastala je spajanjem riječi demos, narod, i kratos, vlast odnosno moć.
Demokracija – izvorno vladavina naroda – u današnjem političkom kontekstu nerijetko više podsjeća na idiokraciju, odnosno, u suvremenom značenju riječi, „vladavinu idiota“. Rezultati izbornih procesa pritom mogu poslužiti kao povod za neugodno pitanje: jamči li pravo većine da odlučuje ujedno i kvalitetu odluke?
To je zapravo puno zanimljivija tema od same provokacije: antički Grci već su raspravljali o slabostima demokracije, a Platon je bio jedan od njezinih najpoznatijih kritičara.
I ekonomija ima grčke korijene. Grčka οἰκονομία – oikonomía izvorno se odnosila na upravljanje kućanstvom, od oikos – kuća i nomos – pravilo, zakon ili upravljanje.
Danas tim riječima opisujemo državu, društvo i globalne gospodarske procese, iako su nastale prije više od dvije tisuće godina.
Tu su još dijalog, kategorija, analiza, teorija, praksa, simbol, karakter i ironija.
Drama, komedija, teatar, scena…
Ni kultura nije prošla bez Grka.
Drama – δράμα, komedija – κωμωδία, teatar – θέατρο, scena, koja u konačnici potječe od grčke riječi σκηνή, te muzika, od grčke μουσική, samo su neki primjeri.
Čak i riječ škola ima grčku pretpovijest.
Potječe od grčkog σχολή – skholē, ali njezino prvotno značenje bilo je nešto poput slobodnog vremena ili dokolice. Ideja je bila da upravo slobodno vrijeme omogućuje bavljenje učenjem, raspravom i intelektualnim poslovima. Preko latinskog schola riječ se proširila europskim jezicima.
Biologija, psihologija, terapija i trauma
U znanosti i medicini popis postaje gotovo beskonačan.
Biologija – βιολογία, psihologija – ψυχολογία, geografija – γεωγραφία, terapija – θεραπεία, trauma – τραύμα, simptom – σύμπτωμα, epidemija – επιδημία i brojne druge riječi temelje se na grčkom.
Zato osoba koja ne govori grčki ipak može prepoznati iznenađujuće mnogo natpisa i pojmova kada jednom nauči grčko pismo.
Primjerice, μουσείο – musío nije teško povezati s muzejom, κέντρο – kéntro s centrom, a κλινική – klinikí s klinikom.
Ali oprez s „apotekom”
Jedan primjer pokazuje i zašto sličnost može prevariti.
Naša riječ apoteka, koja se u dijelu južnoslavenskog prostora koristi za ljekarnu, povezana je s grčkom riječi αποθήκη – apothíki.
No današnjem Grku apothíki ne znači ljekarna.
Znači – skladište.
Tražite li u Grčkoj lijekove, potrebna vam je φαρμακείο – farmakío, odnosno ljekarna.
„Ne” zapravo znači – da
Za Hrvate koji prvi put dođu u Grčku postoji još jedna simpatična jezična zamka.
Grčko ναι, koje se izgovara približno „ne”, znači – da.
Grčko „ne” je όχι – óhi.
Stoga vas ne treba iznenaditi ako Grku nešto ponudite, a on vam odgovori „ne” i potom to prihvati. Nije se predomislio. Upravo vam je rekao – da.
Za početak je dovoljno zapamtiti još nekoliko izraza: γεια σας – ja sas znači dobar dan ili pozdrav, ευχαριστώ – efharistó znači hvala, παρακαλώ – parakaló molim, a πού είναι; – pu íne? znači „gdje je?”.
I možda najkorisnije: θέλω – thélo, odnosno „želim” ili „hoću”.
Dodate li tome desetke riječi grčkog podrijetla koje već svakodnevno koristimo, početna jezična barijera odjednom više ne izgleda toliko velika.
Jer kad Hrvat kaže problem, program, tema, ideja, telefon, fotografija, klima, energija, kriza, panika, drama, politika, demokracija, ekonomija, analiza, metoda, teorija, karakter, simbol, terapija i trauma, možda ne govori grčki.
Ali Grci bi u njegovu rječniku itekako prepoznali tragove vlastitog jezika.
