Od Juričanovih objava o Bandiću i afere tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića do današnjih političkih percepcija – masoni se svakih nekoliko godina vraćaju u hrvatski javni prostor
Dario Juričan, nekoć okorjeli istražitelj sumnjivih poslova u gradskim strukturama, na Facebooku je u veljači 2020. objavio tekst u kojem se pitao je li Milan Bandić mason.
Na kraju kraćeg teksta Juričan je zaključio kako Bandić ima sve odlike da bude član masonske lože;
“JE LI MILAN BANDIĆ MASON? 🙂
Slijedom mnoštva upita od strane medija i znatiželjnika, koje dobivam kao certificirani Bandićolog, je li Milan Bandić mason, slobodan sam izreći svoje skromno stručno mišljenje.
Kako smo u posljednja dva dana saznali da su odlike ljudi koji pristupaju masonima visoka moralna načela, čovjekoljublje, želja da se društvo unaprijedi te neukaljan ugled – to su sve obilježja koja Milana Bandića posjeduje i koja u društvu nesebično promovira stoga mogu zaključiti da Milan Bandić ima sve pretpostavke da potencijalno bude član masonske lože”, pisao je 2020. Juričan.
Milan Bandić organizirao prijam za masone
Večernji list je početkom 2020. pisao kako je tadašnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić organizirao prijam za masone. Zbilo se to krajem proljeća 2019. kada su se u povodu obilježavanja stote obljetnice od osnivanja Velike lože Srba, Hrvata i Slovenaca “Jugoslavija” u Zagrebu sastali predstavnici velikih loža iz Srbije, Hrvatske i Slovenije. Te su tri lože potpisale i sporazum o obilježavanju obljetnice, a prvi skup je održan u gornjogradskoj palači Dverce.
“Ovaj važni jubilej proslavljen je u izuzetno srdačnoj i bratskoj atmosferi uz prateći program i uz prijam kod gradonačelnika grada Zagreba”, objavljeno je lipnja 2019. na internetskoj stranci Regularne Velike lože Srbije drevnih, slobodnih i prihvaćenih masona.
Zmaj od Kamenitih vrata
“U kuloarima se može čuti informacija da je i Milan Bandić pripadnik tih nekih organizacija, zovu ga “Zmaj od Kamenitih vrata“, govorio je tada predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić .
Podsjetimo, masoni su u fokus javnosti došli početkom 2020. kada je procurila informacija da je tadašnji glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić mason. Jelenića se dovodilo u kontekst sukoba interesa zbog afere u čijem su središtu, osim njega kao ključnog predstavnika organa državnog gonjenja, i žrtva i jedan od osumnjičenih također pripadnici masonskog pokreta.
»Informacija da je Jelenić član masonskih udruga skandalozna je i nedopustiva za hrvatsku državu i društvo. Kako se može očekivati od Jelenića da progoni svoju braću masone, jer se zna da je njima ta njihova družba sveta. Prva im je ta družba, a onda interes Hrvatske, što je nedopustivo za osobu koja se nalazi na tako istaknutoj javnoj dužnosti«, izjavio je tada Sinčić na konferenciji za novinare u Saboru.
U javnom i političkom prostoru postavljalo se pitanje bi li nakon svega trebalo unijeti neke promjene pri izboru ljudi na određene javne funkcije.
Ako je Dario Juričan svojedobno javno postavljao pitanje je li Milan Bandić mason, ne vidimo razlog zbog kojeg bi danas bilo sporno postaviti isto pitanje i njegovu političkom nasljedniku, Tomislavu Tomaševiću – osobito u kontekstu višegodišnjih javnih rasprava o utjecaju neformalnih mreža, interesnih skupina i transparentnosti političke moći u Zagrebu i Hrvatskoj.
Naravno, ne postoje javno dostupni dokazi da je Tomislav Tomašević član bilo koje masonske organizacije, kao što je to bilo i u Bandićevom slučaju, pa tekst valja čitati prvenstveno u kontekstu javnih rasprava koje su se posljednjih godina vodile oko masonerije i hrvatske politike.
Kao i u vrijeme Milana Bandića, i danas se u dijelu javnosti stvara percepcija postojanja neformalnih mreža utjecaja, interesnih krugova i zatvorenih političkih struktura, zbog čega teme poput masonerije povremeno ponovno ulaze u javni prostor.
Tema masonerije već desetljećima zauzima posebno mjesto u medijskom i političkom folkloru. Na pitanje Aleksandra Stankovića u emisiji Nedjeljom u 2 je li mason, srpski glumac Miki Manojlović odgovorio je:
“Da nisam mason, zar bih ja bio u vašoj emisiji?”
Mistični Zagreb
U Zagrebu je povijesno masonerija više vezana uz centar grada, Donji grad i dio građanske elite iz vremena Austro-Ugarske i međuratnog razdoblja nego uz tada tek nastajuću Trešnjevku. Na području Trešnjevke nema službeno potvrđenih “masonskih lokaliteta” poput hramova, loža ili javno označenih objekata s nedvosmislenom slobodnozidarskom funkcijom.
Zanimljivo je kako su se temom mističnog i simboličkog Zagreba bavili i pojedini stanovnici Trešnjevke. Među njima je i Neven Iveta, čija su istraživanja o skrivenoj simbolici grada, urbanim legendama i ezoterijskim interpretacijama Zagreba predstavljena u dva nastavka emisije Na rubu znanosti pod nazivom “Mistični Zagreb”. U emisijama se obrađuju teme simbolike u urbanizmu, sakralnoj arhitekturi, povijesnim lokacijama i mogućim ezoterijskim motivima skrivenima u tkivu grada, zbog čega su epizode godinama privlačile pažnju ljubitelja alternativne povijesti, misterija i zagrebačkih urbanih legendi.
Prema poznavateljima slobodnog zidarstva, svaka država praktički ima samo jednu međunarodno priznatu “regularnu” ložu. U Hrvatskoj se tom smatra Velika loža Hrvatske “Grof Ivan Drašković”, osnovana 1993. godine, čiji je veliki meštar do smrti bio odvjetnik Marijan Hanžeković, nakon čega ga je naslijedio liječnik Slobodan Kuvalja.
