Gradovi poput Moskve i rumunjskog Cluja već su testirali sustav u kojem građani mogu dobiti kartu za javni prijevoz ako naprave određeni broj čučnjeva. Puls Trešnjevke predložio je Gradu Zagrebu i ZET-u da razmotre sličan pilot-projekt
U nekim gradovima svijeta kartu za javni prijevoz ne plaćate novcem – nego čučnjevima. Takve akcije posljednjih su godina pokretane kao spoj promocije javnog prijevoza i poticanja građana na kretanje.
Puls Trešnjevke uputio je Gradu Zagrebu, ZET-u i nadležnim gradskim uredima upit / prijedlog pilot-projekta kojim bi se ispitala mogućnost uvođenja ovakvog sustava i u Zagrebu.

Čučnjevi u Moskvi i Cluju
Jedan od primjera dogodio se 2013. u Moskvi. Na jednoj stanici metroa postavljen je automat koji je putnicima davao kartu ako naprave 30 čučnjeva u dvije minute. Projekt je bio dio promocije Zimskih olimpijskih igara u Sočiju i brzo je postao viralna atrakcija.
Video: YouTube / Russian Olympic Committee
Lokacija: stanica Vystavochnaya u Moskvi
Organizator: Ruski olimpijski odbor
Povod: promocija Zimskih olimpijskih igara u Sočiju 2014.
Pravilo: 30 čučnjeva u 2 minute = karta za metro (30 rubalja)
Ideja je bila potaknuti ljude na fizičku aktivnost i povezati svakodnevni prijevoz s olimpijskim vrijednostima zdravog života.
Slična ideja zaživjela je i u rumunjskom gradu Cluj-Napoca. Tamo je pokrenut projekt “Health Ticket”. Na autobusnoj stanici postavljena je kabina koja pomoću kamere broji čučnjeve. Tko napravi 20 čučnjeva, dobiva besplatnu kartu za javni prijevoz. Projekt je postao toliko popularan da su građani tijekom nekoliko mjeseci napravili više od dva milijuna čučnjeva.

Foto: Sports Festival Romania
Naziv projekta: “Biletul de Sănătate” (Health Ticket)
Pravilo: 20 čučnjeva u 2 minute = besplatna autobusna karta
Lokacija: posebni kiosk na autobusnoj stanici Memorandumului Sud
Pokrenuli: grad Cluj-Napoca i Sports Festival
Ideja se kasnije proširila i na druge oblike vježbanja – primjerice kratku vožnju na stacionarnom biciklu na autobusnoj stanici.
Video: YouTube / Sports Festival Romania
Bi li takav projekt mogao uspjeti i u Zagrebu?
S obzirom na popularnost rekreacije na Jarunu, u parkovima i kvartovskim igralištima, zanimljivo bi bilo vidjeti pilot-projekt i u Zagrebu.
Puls Trešnjevke predložio je Gradskom uredu za obrazovanje, sport i mlade te ZET-u da razmotre postavljanje po jednog ovakvog automata na tri lokacije na području Trešnjevke:
- Horvaćansku kod Jadranskog mosta
- trg Dražena Petrovića
- okretište tramvaja na Ljubljanici.
Svaka od tih lokacija ima snažnu povezanost s rekreacijom, sportom ili javnim prijevozom, što bi ideji „čučnjeva za kartu“ dalo dodatni smisao i vidljivost.
Koncept je jednostavan:
građani naprave 20 ili 30 čučnjeva, a automat im ispiše QR kod za jednokratnu ZET kartu.
Realizacija takve inicijative imala bi nekoliko pozitivnih učinaka:
- poticanje fizičke aktivnosti građana
- promociju javnog prijevoza
- zanimljiv turistički i medijski sadržaj
- dodatnu vidljivost Zagreba kao grada koji potiče zdrav život.
Možda zvuči neobično, ali iskustva iz drugih gradova pokazuju da ljudi vrlo rado prihvate izazov.
A ako smo već poznati po uspjesima zagrebačkih sportaša i klubova – zašto ne bismo bili i grad u kojem se tramvajska karta može “odraditi” čučnjevima?

Foto: Moscow Metro / Russian Olympic Committee
Prema procjenama proizvođača digitalnih kioska, cijena interaktivnih kioska kreće se između oko 1.500 i 20.000 dolara, ovisno o opremi i funkcijama. Za jednostavan pilot-projekt kakav predlažemo Zagrebu – kiosk koji bi brojao čučnjeve i ispisivao jednokratnu kartu – procijenjeni trošak iznosio bi približno 6.000 do 15.000 eura.
Postoji puno jednostavniji i jeftiniji model od kioska – zapravo gotovo sigurno i pametniji za pilot-projekt.
Model: kamera + QR kod (bez skupog kioska)
Umjesto velikog automata, postavi se jedna mala stanica koja sadrži:
kameru ili senzor pokreta
mali ekran ili tablet
QR kod generator
Kad osoba napravi 20 čučnjeva, sustav generira QR kod za ZET kartu koji vrijedi 30 minuta.
Građanin ga tada skenira mobitelom, ili ga pokaže kontroloru.
Koliko bi to koštalo
Hardver:
AI kamera za brojanje pokreta – 150–400 €
tablet ili mali ekran – 200–400 €
mini računalo (npr. Raspberry Pi) – 100 €
konstrukcija / kućište – 300–600 €
Softver:
jednostavna aplikacija za brojanje pokreta – 2.000–5.000 €
Ukupno
≈ 2.500 – 6.000 €
Drugim riječima, trošak bi bio usporediv s cijenom jednog parkirnog automata, ili manji od jedne gradske PR kampanje.
Zašto je to bolje od kioska
nema printera koji se kvari
nema papira
manje vandalizma
lakše održavanje
S obzirom na to da Zagreb već ima snažnu industrijsku i tehnološku bazu u području javnog prijevoza, zanimljivo bi bilo razmotriti mogućnost uključivanja domaćih tvrtki u razvoj ovakvog pilot-projekta, primjerice kroz suradnju sa zagrebačkom industrijom koja sudjeluje u razvoju tramvaja i prometnih sustava.

Foto: Sports Festival Romania
Zašto bi to bio PR pogodak za Grad Zagreb
Uz benefite za same građane, takva stvar bi vrlo brzo završila:
- kao viralan sadržaj na društvenim mrežama
- na turističkim portalima
- u stranim medijima
Jer je koncept:
jednostavan + zabavan + vizualan
Biste li vi napravili 20 čučnjeva za besplatnu ZET kartu?




