Close

Tehnički muzej Nikola Tesla – Tehnika, edukacija i povijest u jednom prostoru

Na istočnom rubu Trešnjevke, na adresi Savska cesta 18, današnji muzej je svoj dom našao u drvenim sajamskim halama izgrađenim 1949. godine po projektu arhitekta Marijana Haberlea, koje su prethodno služile Zagrebačkom velesajmu. Ovi objekti su danas zaštićeno kulturno dobro, čuvajući duh starog Zagreba, istodobno težeći suvremenim muzejskim praksama.

Tehnički muzej Nikola Tesla nalazi se na prostoru na kojem je nekad bilo prvo spremište konjskog tramvaja (remiza). Prije izgradnje spremišta, na tom su mjestu bile vojne barake. Spremište se sastojalo od zidane jednokatnice zgrade uprave te hangara od drva i cigle, koji je imao 4 kolosijeka za 20 tramvajskih kola. Tu je bila i zidana staja koja je mogla primiti 52 konja, te pomoćna staja, kovačnica i zahod.

radovi na pruzi kod remize na Savskoj oko 1932.

Povijest i nastanak

Ideja o osnivanju tehničkog muzeja datira još s kraja 19. stoljeća, ali stvarni početak muzeja započinje 21. prosinca 1954. odlukom Odbora grada Zagreba, na poticaj prof. dr. sc. Bože Težaka. Muzej je službeno otvoren za javnost 14. siječnja 1963.

Razvoj postava i zbirki

Od samog početka Muzej je izgrađen kao spoj znanstveno – edukativnog centra i klasičnog muzeja tehnike poput Deutsches Museuma iz Munchena, temeljeno na ideji Bože Težaka. Početni odjeli – Transformacija energije, Prometna sredstva i Rudarstvo-geologija – otvoreni su 1963. godine, a kasnije su se nadodali:

  • Nafta (1964)
  • Astronautika s Planetarijem (1965)
  • Demonstracijski kabinet Nikole Tesle (1976, obnovljen 2006)
  • Osnove poljodjelstva (1981)
  • Vatrogastvo (1992)
  • Apisarij (pčelinje košnice) i katastarski kabinet (1994)
  • “Toplinska moć vatre” (1999)
  • Obnovljivi izvori i energetska učinkovitost (2013)
  • Info kutak o radioaktivnom otpadu (2016)

Trenutni stalni postav obuhvaća 14 tematskih cjelina: od energije i transporta, preko rudarstva i geologije, do poljoprivrede, astronautike, Apisarija i obnovljivih izvora.

Značajke i edukativni sadržaji

Muzej svojim posjetiteljima nudi raznolik spektar sadržaja – od planetarija s očaravajućim prikazom zvjezdanog neba (Planetarij radi uz Zeissov projektor od svibnja 1965), preko modela rudnika dugog 300 metara, do interaktivnih odjela poput Demonstracijskog kabineta Nikole Tesle.

Edukacija je srž muzejske misije: održavaju se radionice, predavanja, popularno-znanstvene aktivnosti, uključujući i spektakularne prikaze Teslinih eksperimenata. Muzej sudjeluje u organizaciji Festival znanosti, najveće manifestacije popularizacije znanosti u Hrvatskoj.

Posjećenost i preimenovanje

U 2024. godini Muzej je primio 377 132 posjetitelja, čime se našao na trećem mjestu najposjećenijih muzeja u Hrvatskoj. U lipnju 2015. godine Muzej je službeno preimenovan u Tehnički muzej Nikola Tesla.

Ravnateljica muzeja je gđa Markita Franulić, čijim je dolaskom 2012. muzej sustavno pokrenuo programe koji povezuju znanost i umjetnost. Pitali smo Gđu F. o povijesti, identitetu i budućnosti muzeja…

Puls: Gđo Franulić, koje biste trenutke izdvojili kao ključne u povijesti muzeja, s obzirom na to da djeluje više od 60 godina?

Gđa F: Od otvaranja muzeja, bio je niz takvih trenutaka, a izdvojila bih svako otvaranje novih dijelova stalnog postava ili njihovu obnovu jer je to srž muzejske prezentacije. Postoji niz važnih trenutaka koji nisu vidljivi javnosti, od nabave određenih predmeta, njihove restauracije, odluka o pristupu stručnom radu. Izdvojila bih svakodnevni rad Teslina kabineta, naš planetarij kao važno mjesto za upoznavanje astronomije u gradu Zagrebu, te
kontinuirani rad s publikom, niz stručnih vodstava i programa edukacije i popularizacije znanosti i tehnike.

Puls: Kako je došlo do preimenovanja muzeja 2015. godine i koliko vam je važno da u nazivu stoji ime Nikole Tesle?

Gđa F: Do preimenovanja je došlo na inicijativu Grada Zagreba, našeg osnivača. Ime Nikole Tesle učinilo je muzej vidljivijim, primarno stranim posjetiteljima. Ponekad ono izaziva zabunu jer posjetitelji misle da je muzej u cijelosti posvećen Tesli. U svakom slučaju to ime znači i određenu obvezu da povećamo broj i opseg sadržaja vezanih uz Teslu, no i dalje ostajemo muzej posvećen znanosti i tehnici općenito.

Puls: Muzej je tijekom 2024. bio među najposjećenijima u Hrvatskoj. Što privlači posjetitelje – je li to postav, edukativni programi ili “aura” Nikole Tesle?

Gđa F: To je primarno stalni postav kojeg jednako posjećuju organizirane grupe kao i pojedinci, obitelji, te znatan broj gostiju grada.
Naši edukativni i drugi programi privlače velik broj posjetitelja, odnosno sudionika jer su participativni. Imamo i niz povremenih izložbi, a o temi ovisi njihova posjećenost, no stalni postav je taj koji privlači posjetitelje i dostupni komentari u knjizi dojmova i online primarno se odnose na njega.

Puls: Koja je razlika u očekivanjima posjetitelja iz Hrvatske i onih iz inozemstva?

Gđa F: Posjetitelji iz Hrvatske očekuju više interaktivnih sadržaja, kakve su vidjeli u svjetskim muzejima. Posjetitelje iz inozemstva privlači ime Nikole Tesle, no kad dođu u muzej zainteresirani su i za ostale sadržaje.

Puls: Muzej se aktivno uključuje u Festival znanosti i niz drugih manifestacija. Koliko vam je važna uloga edukacije i popularizacije znanosti?

Gđa F: Muzej je jedan od osnivača Festivala znanosti i glavni organizator. Festival okuplja znanstvenu zajednicu u popularizaciji znanosti i upoznavanju, primarno mladih, sa STEM područjem, tako da mnogi od njih kasnije odaberu svoja buduća zanimanja pod utjecajem onog što su vidjeli i naučili na Festivalu.
Od samog osnutka muzeja, edukacija je bila bitan dio rada muzeja – nekada za cjeloživotno obrazovanje radnika, a danas primarno za djecu i mlade. Imamo edukativne programe vezane uz naš stalni postav, kao i za aktualna pitanja klimatskih promjena, održivosti, energije…

Puls: Na koji način surađujete s lokalnim školama, udrugama i zajednicom?

Gđa F: Imamo dugogodišnju suradnju s fakultetima Sveučilišta u Zagrebu, različitim udrugama koje se bave tehnikom, a mojim dolaskom u muzej taj se krug suradnje proširio na različite udruge i pojedince koji se bave kulturom i umjetnošću, zelenim politikama… Otvoreni smo za suradnju sa svima s kojima nalazimo zajedničke teme i ciljeve.
Lokalne škole i pojedinci, ustanove i udruge iz lokalne zajednice javljaju nam se za određene izložbe, sudjelovanje u programima. Osobito surađujemo s O.Š. kralja Tomislava, Muzejom susjedstva Trešnjevka, Centrom za kulturu Trešnjevka na programima Mapiranja Trešnjevke, udrugama vezanima uz različite grane tehnike i drugima…

Puls: Koji su najveći izazovi s kojima se muzej danas suočava – prostorni, financijski, kadrovski?

Gđa F: Muzeju je potrebna obnova dijelova koji dosad nisu obnavljani i to građevinska i infrastrukturna. To znači znatno financiranje takvih zahvata i o tome intenzivno razgovaramo s Gradom Zagrebom. Prostora nikad nema dovoljno. To se osobito odnosi na prostore čuvaonica muzejske građe jer mi imamo velike i teške predmete za koje je potreban i velik prostor za njihovo čuvanje i manipulaciju. Suočeni smo s time da neke veće predmete ne
možemo primiti zbog nedostatka prostora.
Kadrove polako popunjavamo no novo vrijeme traži nove profile stručnjaka, čemu se svi moramo prilagođavati.

Puls: Kakvi su planovi za obnovu ili modernizaciju postava? Razmišlja li se o digitalizaciji i interaktivnim tehnologijama?

Gđa F: Planove za modernizaciju postava imamo i ona je primarno planirana u prostoru koji je planiran za obnovu, a kojeg sada koristimo kao depo građe. Istovremeno obnavljamo postav u hali A novim interpretacijama, predmetima i multimedijom. To činimo polako i s malim sredstvima pa je interaktivnih tehnologija malo, no uvode se.
Digitalizaciju provodimo no moramo još više, što opet zahtijeva određena sredstva i stručnjake koje trenutno nemamo, a kako bi naš fundus postao dostupniji javnosti, što je i jedna od funkcija javnih muzeja.

Puls: Koliko je teško održavati staru infrastrukturu u kojoj se muzej nalazi?

Gđa F: Jako je teško i nažalost bez temeljite obnove uvijek je riječ o krpanju i privremenim rješenjima, računajući na buduću temeljitu obnovu. Svjedočimo da obnovljeni dijelovi muzeja pozitivno djeluju ne samo na posjetitelje nego i na zaposlenike muzeja, dajući poticaj za nove ideje i sadržaje.

Puls: Kako vidite muzej za desetak godina – što biste željeli da on postane?

Gđa F: Željela bih da se ostvare planovi obnove – građevinski, infrastrukturni i sadržajni. Važno bi bilo također da za desetak godina u muzeju radi tim ljudi koji će poštovati i zadržati neke postojeće vrijednosti i uvesti nove u skladu s vremenom koje dolazi. Želim da muzej bude aktivni član lokalne i šire zajednice, u kojem će se svi dobro osjećati te da bude svojevrsni hub kulturnih i društvenih aktivnosti zajednice. Važno je da muzej bude uključiv za sve građane, stalne i privremene, svih profila i generacija.

Puls: Što vas osobno najviše inspirira u radu muzeja?

Gđa F: Naš muzej ima jako mnogo potencijala na svim poljima rada i to je ono što me dovelo u muzej i što me i dalje inspirira.

Puls: Postoji li eksponat ili dio postava koji je vama osobno najdraži?

Gđa F: Ima ih mnogo – neki su važni zbog tehnoloških značajki, neki zbog povijesnih, neki su vezani uz poznate osobe ili mjesta upotrebe, drugi imaju zanimljiv dizajn. Jedni su rijetki, a drugi serijski proizvodi i to su sve kvalitete koje vidim u predmetima. Često ističem Julijevu parnjaču, vatrogasnu štrcaljku Zagrebačkoga dobrovoljnog vatrogasnog društva, čiju je nabavu financirao Julio Zigeuner od dobitka na lutriji. Nabavljeni stroj olakšao je gašenje požara jer su se do tada koristile isključivo ručne štrcaljke. Novac nije zadržao za sebe nego je pokazao društvenu odgovornost i taj kontekst predmeta mi je bitan.

Puls: Kad biste mogli dovesti bilo koji eksponat iz svijeta u zagrebački Tehnički muzej – što bi to bilo?

Gđa F: Zaista ne znam. Kad bih pomislila na jedan, onda bi sigurno uslijedila pomisao – možda ipak neki drugi. Naš je fokus na skupljanju građe domaće pameti i proizvodnje pa ću reći da mi ježao što nije sačuvan vlak Srebrna strijela, koji je vozio na relaciji Samobor – Zagreb.

Praktični podaci za posjet

Radno vrijeme: utorak–petak od 9 do 17 sati, subotom i nedjeljom od 9 do 13 sati; ponedjeljkom i blagdanima muzej je zatvoren.

Cijene ulaznica:

  • odrasli: 6 €
  • umirovljenici, učenici i studenti (uz predočenje odgovarajućeg dokumenta): 5 €
  • obiteljska ulaznica (dvoje odraslih i djeca): 15 €
  • besplatan ulaz u stalni postav (bez Planetarija) ostvaruju: djeca do 7 godina, osobe s invaliditetom, hrvatski branitelji, te štićenici i korisnici posebnih ustanova

Detalje cjenika pogledajte ovdje.

Tehnički muzej Nikola Tesla više je od hladne zbirke starih predmeta – to je živi centar obrazovanja, interakcije i tehnološke baštine. Idealno je mjesto za obiteljski posjet, školske izlete, znanstvene entuzijaste ili jednostavno sve koji žele doticaj s poviješću, inovacijama i Teslinim naslijeđem.

Ako već dugo niste zavirili u svijet znanosti i inovacija, pravo je vrijeme da svratite u Tehnički muzej – jer svaki posjet donosi novo otkriće.

Autor i urednik Pulsa Trešnjevke koji neumorno istražuje, bilježi i priča priče o ljudima, ulicama i svim sitnicama koje naš kvart čine posebnim. Svojim radom želi očuvati autentični duh Trešnjevke i graditi susjedstvo u kojem se svi osjećamo kao doma.

scroll to top