Od vladajućih i oporbe do Nikole Tesle, prvog hrvatskog Sabora i povijesti stare Gradske vijećnice. Puls Trešnjevke donosi autorski osvrt na drugi dan sjednice, uz pogled na događaje i ljude koji su obilježili ovu povijesnu zgradu.
Od prošloga mjeseca, sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba “razbijene” su na dva dana. Današnji nastavak sam po sebi ne zahtjeva nikakva bitna izvješća. Kao i obično, sve se svodi na, kako bi naši istočni susjedi rekli, “palamuđenje”. Vladajuća koalicija (Možemo! + SDP) ima većinu i svaka točka dnevnog reda bila je i biti će izglasana prema njihovoj volji.
Takozvana oporba u ovom je sazivu skupštine nešto najgore što je vaš reporter vidio u svom više ne baš tako kratkom praćenju rada ovog gradskog tijela. Među lošima su daleko najgori zastupnici tzv Marije Selak Raspudić, najsmrdljivijeg i najpokvarenijeg stvora u prilično surovoj konkurenciji gradskih politikanata (te diletante nije higijenski nazvati političarima).
Kao i u Bandićevoj eri, zaslužna za lošu vladavinu loše vlasti je još gora oporba. Da je Bandić imao normalniju oporbu od ovih koji su se valjali po podu, ne bi bio dugovječan koliko je bio. Isto je i sada, Tomaševića će i dalje na vlasti držati elementarna katastrofa za Zagreb, u vidu tzv oporbe u ovom sazivu Gradske skupštine.
Tzv Marija Selak-Raspudić i njezina “bolja polovica”, đikan Nino Selak-Raspudić, na našem su portalu zaslužili zaseban tekst, koji ćemo uskoro i objaviti.
Trešnjevački je zrak na sreću, za razliku od onog na Jakuševcu, prilično raskužen preseljenjem dotičnog dvojca iz Sokolgradske negdje iznad Keglića, gdje je dvojac, koji samo od plaće u Saboru mjesečno uprihođuje 8.393,89 eura neto, nedavno kupio kuću.
Prema javno objavljenim podacima iz imovinskih kartica, Nino i Marija Selak Raspudić zajedno mjesečno primaju 8.393,89 eura neto, uključujući saborske paušale.
| Zastupnik | Plaća | Paušal | Ukupno |
|---|---|---|---|
| Nino Raspudić | 4.424,61 | 199,10 | 4.623,71 |
| Marija Selak Raspudić | 3.571,08 | 199,10 | 3.770,18 |
| Zajedno | 7.995,69 | 398,20 | 8.393,89 |
Iznosi u eurima, mjesečno neto.
To iznosi 100.726,68 eura godišnje, samo od saborskih plaća i paušala.
Ovo su posljednji iznosi koje smo uspjeli potvrditi iz dostupnih izvještaja, a ne nužno točan obračun za listopad 2026.
Ufurani šabančić Josip Periša (Drito) oskudijeva elementarnim kućnim odgojem, nije rekao hvala vašem reporteru koji mu je sukladno bontonu pridržao vrata prilikom susreta na ulazu u obližnji dućan prilikom pauze sjednice, netom prije pisanja ovih redaka. Šabančić još nije skužio da je u kadru kada netko tko sjedi blizu njemu ima riječ, i i još je prije nekoliko mjeseci na Youtube prijenosu sjednice skupštine uočen kako jede šmrklje.
Umjesto šmrkljojedima i sličnim pojavama koje na sramotu Grada Zagreba obitavaju u Gradskoj skupštini, ovaj ćemo tekst posvetiti samoj zgradi i drugim sadržajima koje ista pruža.
Terezijanska žuta boja zgrade
„Terezijanska žuta”, odnosno Schönbrunnska žuta, karakteristična je boja brojnih povijesnih javnih zgrada na području nekadašnje Habsburške Monarhije.
Ta se žuta boja povezuje s caricom Marijom Terezijom (1740.–1780.) i habsburškom arhitekturom.
Žuta pročelja postala su prepoznatljiv dio arhitekture javnih ustanova, vojarni, škola i upravnih zgrada.
Važna povijesna razlika: iako se ta boja često naziva terezijanskom žutom, nema dovoljno pouzdanih dokaza da je Marija Terezija osobno naredila da sve zgrade javne namjene moraju biti obojene žuto. Tradicija se razvijala i nakon njezine vladavine.
Tesline riječi na pročelju zgrade skupštine
Vjenčanja u zgradi skupštine
U zgradi se održavaju i vjenčanja. Subotom ljeti u dvije za to predviđene dvorane zna biti i do trideset svadbi.
Vaš reporter i brojni japanski turisti svjedočili su jednoj lijepoj svečanosti stupanja u brak dvoje predivnih mladenaca.
Ploča o povijesti zgrade
Još jedna ploča, uz Teslinu, priča nam o tome što se sve bitno zbilo u povijesti ove zgrade.
OVDJE JE DO G. 1810. STAJALA STARA GRADSKA VIJEĆNICA. G. 1833. POLOŽEN JE TEMELJ KAZALIŠTU I REDUTNOJ DVORANI.
7. I. 1835. BILA JE PRVA KAZALIŠNA PREDSTAVA.
10. VI. 1840. PRIKAZIVANA JE PRVA HRVATSKA DRAMA JURAN I SOFIJA OD IVANA PL. KUKULJEVIĆA.
29. VII. 1845. PALO JE NAJVIŠE ŽRTAVA PRED OVOM ZGRADOM.
B. H. Z.
U REDUTNOJ DVORANI, KASNIJOJ GRAD. VIJEĆNICI ODRŽAVANI SU HRVATSKI SABORI: G. 1845. 1847. 1848. 1861. 1910. I 1911.
23. X. 1847. PROGLASIO JE HRVATSKI SABOR NA PRIJEDLOG IVANA PL. KUKULJEVIĆA HRVATSKI JEZIK UREDOVNIM I SLUŽBENIM JEZIKOM.
5. VI. 1848. SASTAO SE JE TU PRVI HRVATSKI NARODNI SABOR, KOJEMU JE PREDSJEDAO BAN JOSIP BARUN JELAČIĆ.
28. III. 1847. PJEVANA JE PRVA HRVATSKA OPERA: LJUBAV I ZLOBA OD VATROSLAVA LISINSKOGA.
24. XI. 1860. ISTISNUT JE NJEMAČKI JEZIK S POZORNICE.
16. VI. 1895. BILA JE U OVOJ ZGRADI POSLJEDNJA PREDSTAVA.
G. 1897. PREUDEŠENO JE KAZALIŠTE ZA UPORABU GRADSKOG POGLAVARSTVA.
Političari dolaze i odlaze, vlasti se mijenjaju, a povijesni zidovi stare Gradske vijećnice ostaju nijemi svjedoci vremena, podsjećajući nas da će Zagreb nadživjeti i one koji danas misle da su važniji od njega.
🍒 PODRŽITE PULS TREŠNJEVKE!
Podržite rad našeg neovisnog kvartovskog portala. Svaka donacija pomaže nam da nastavimo donositi priče, informacije i vijesti s Trešnjevke.
🍒 PODRŽITE RAD PORTALA
