Kako je jedno piće osvojilo svijet
U ove vruće ljetne dane gotovo svi posežemo za hladnim pićima kako bi se barem nakratko osvježili. Među njima je već desetljećima jedno koje gotovo da ne treba posebno predstavljati – Coca-Cola. Iako liječnici godinama upozoravaju da pretjerana konzumacija zaslađenih gaziranih pića nije dobra za zdravlje, popularnost ovog napitka ne jenjava. Dapače, u nekim dijelovima svijeta pije se u nevjerojatnim količinama, a jedna država već godinama uvjerljivo drži svjetski rekord po potrošnji.
Ovo nije reklama za Coca-Colu. Ovo je priča o napitku koji, iako je danas većina ljudi svjesna koliko može biti nezdrav ako se konzumira u velikim količinama, i dalje svakodnevno piju stotine milijuna ljudi diljem svijeta. Od obiteljskih ručkova i sportskih događaja do restorana i kioska na gotovo svakom kutku planeta, Coca-Cola je tijekom više od stoljeća postala jedan od najprepoznatljivijih proizvoda u povijesti. No upravo zato zanimljivo je pogledati gdje je njezina popularnost najveća i u kojim se dijelovima svijeta pije u doista nevjerojatnim količinama.
Coca-Colu je 1886. godine izumio američki farmaceut John Styth Pemberton (08.06.1831.–16.08.1888).
Jedan od njegovih najprodavanijih proizvoda bio je tonik “French Wine of Coca” koji je sadržavao kokain budući da se u to vrijeme nije smatrao štetnim. Pemberton je napitku dodao ekstrakt kofeina iz kola-oraha, i svoj tonik prodavao kao učinkovit lijek za glavobolju.

Kada je u Atlanti, gdje je Pemberton živio, uvedena zabrana prodaje alkoholnih pića, modificirao je sastav izbacivši alkohol. Tako je 8. svibnja 1886. godine u rukama imao gusti sladak sirup obogaćen biljnim esencijama – Coca-colu. 29 svibnja 1886. godine Coca-Cola je prvi puta reklamirana u novinama “Atlanta Daily”.
Napitak je brzo doživio golem uspjeh, ali sam Pemberton, koji nikada nije shvatio potencijal pića koje je stvorio, ionako nije mogao uživati u tome. Naime, preminuo je dvije godine kasnije, 1888. godine. Prije smrti, prodao je recept, uređaje i pribor za proizvodnju lokalnom tajkunu Asa G. Candleru za 1200 američkih dolara. Upravo je Candler, sa svojom agresivnom reklamnom kampanjom, zaslužan za nastanak najpopularnijeg osvježavajućeg pića u cijeloj zemlji.
Coca-Cola je svoje širenje počela iz, tada vrlo popularnih, točionika. Mlaz sirupa, mlaz gazirane vode, red leda i napitak je bio spreman, a kupci su morali izdvojiti samo pet centi za čašu ovog novog napitka.
Originalna receptura Coca-Cole izmijenjenja je 1903. godine, kada je iz nje uklonjen kokain. Recept Coca-Cole danas se čuva u trezoru jedne banke u Atlanti.
Godine 1915. oblikovana je jedinstvena konturirana boca koja je postala zaštitni znak branda.

1899. – prve Coca-Cola boce bile su ravne i nisu imale prepoznatljiv izgled.
1915. – nastaje legendarna contour boca, dizajnirana tako da bude prepoznatljiva čak i u mraku ili ako je razbijena.
1957. – pojavljuju se prve veće promjene u pakiranju i modernizirane etikete.
1980-e nadalje – uz staklene boce sve više prevladavaju PET boce i aluminijske limenke, dok contour oblik ostaje zaštitni znak brenda.
Gdje se u svijetu pije najviše Coca-Cole?
Coca-Cola se danas prodaje u više od 200 zemalja i teritorija te je jedno od najprepoznatljivijih pića na svijetu.
No kada se postavi pitanje u kojoj se zemlji Coca-Cola pije najviše, odgovor ovisi gledamo li ukupnu potrošnju ili potrošnju po stanovniku.
Meksiko je uvjerljivo prvi, a jedna regija ruši sve rekorde
Prema dostupnim podacima, Meksiko već godinama drži prvo mjesto u svijetu po potrošnji Coca-Cole po stanovniku. Procjenjuje se da prosječni stanovnik popije približno 1.3 do 1.4 litre Coca-Cole dnevno.
Osim što je Coca-Cola duboko ukorijenjena u svakodnevnu kulturu, u pojedinim dijelovima zemlje flaširana voda godinama je bila teže dostupna ili skuplja od gaziranih pića. U Meksiku je Coca-Cola sastavni dio brojnih obiteljskih okupljanja, proslava i obroka.
Chiapas – regija koja nema konkurenciju
Ako se ne promatraju države nego pojedine regije, apsolutni rekord drži Chiapas na jugu Meksika.
Prema istraživanjima koja prenose meksički mediji, stanovnici te savezne države u prosjeku popiju više od 800 litara gaziranih pića godišnje po osobi, što je više od nacionalnog prosjeka i jedan od najviših zabilježenih iznosa u svijetu (podatak se odnosi na sva gazirana bezalkoholna pića, ne samo Coca-Colu).
Gdje se popije najviše Coca-Cole ukupno?
Kada se gleda ukupna količina prodane Coca-Cole, poredak je drukčiji jer veliku ulogu igra broj stanovnika.
Prema procjenama za posljednje godine, najveća tržišta su:
- Sjedinjene Američke Države
- Meksiko
- Kina
- Brazil
- Japan
- Njemačka
SAD prednjači zahvaljujući velikom broju stanovnika i snažnoj tradiciji konzumacije bezalkoholnih pića, dok je Meksiko, unatoč znatno manjoj populaciji, odmah iza njega.
Visoka potrošnja izaziva zabrinutost
Velika konzumacija zaslađenih gaziranih pića povezuje se s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetesa tipa 2 i drugih kroničnih bolesti.
Upravo zato je Meksiko posljednjih godina uveo niz mjera kojima pokušava smanjiti potrošnju, uključujući porez na zaslađena pića, upozoravajuće oznake na ambalaži te ograničenja prodaje u školama.
Ipak, unatoč tim mjerama, Meksiko i dalje ostaje zemlja u kojoj se Coca-Cola pije više nego bilo gdje drugdje na svijetu po broju stanovnika.
Coca-Cola u pop kulturi
Malo koji proizvod ostavio je tako dubok trag u popularnoj kulturi kao Coca-Cola. Tijekom desetljeća pojavila se u bezbrojnim filmovima, televizijskim serijama, glazbenim spotovima i umjetničkim djelima, a njezine reklamne kampanje obilježile su generacije.
U njihovu su stvaranju sudjelovala neka od najvećih imena svjetske glazbe, među kojima su Tom Jones, Aretha Franklin, Ray Charles, Roy Orbison, Marvin Gaye i Christina Aguilera.
Jedna od najpoznatijih uloga Coca-Coline boce ipak je ona u kultnoj komediji “Bogovi su pali na tjeme” iz 1980. godine.

U filmu prazna boca bačena iz aviona pada usred pustinje Kalahari, gdje je pripadnici naroda San doživljavaju kao dar bogova. Upravo ta naizgled obična boca pokreće cijelu radnju filma i jednu od najupečatljivijih filmskih priča 20. stoljeća.




