Close

Pet godina nakon Bandića: Prijedlog o testiranju zastupnika bez formalne odluke

Prijedlog građanina uredno je zaprimljen, no u zakonskom roku nije donesena formalna odluka niti upravni akt

Pet godina nakon smrti Milana Bandića, pitanje transparentnosti i osobne odgovornosti nositelja javnih funkcija ponovno je u fokusu.

Gostovanje neuropsihijatra dr. Slavka Sakomana u emisiji Nedjeljom u 2, u kojem je govorio o rastu ovisnosti i potrebi testiranja u školama, na radnim mjestima i prije dobivanja vozačke dozvole, dodatno je otvorilo pitanje osobne odgovornosti nositelja javnih funkcija.

U tom kontekstu, u ladici Gradske skupštine Grada Zagreba već mjesecima stoji prijedlog građanina za uvođenje javnog testiranja zastupnika na prisutnost nedopuštenih supstanci u organizmu – prijedlog o kojem, unatoč zakonskim rokovima, nije donesena formalna odluka.

Kronologija predmeta

4. prosinca 2025.
Gradska skupština Grada Zagreba zaprimila je i uredno urudžbirala podnesak pod nazivom:

„Prijedlog za uvođenje javnog testiranja zastupnika u Gradskoj skupštini Grada Zagreba na prisutnost nedopuštenih supstanci u organizmu“.

Urudžbeni pečat Gradske skupštine Grada Zagreba od 4. prosinca 2025. kojim je prijedlog službeno zaprimljen i klasificiran.

Time je predmet postao službeni predmet u postupanju predstavničkog tijela.

Sukladno članku 42. stavku 3. Zakona o općem upravnom postupku, javnopravno tijelo dužno je u roku od 30 dana obavijestiti podnositelja je li postupak pokrenut, iz kojih razloga nije pokrenut ili je li prijedlog odbijen.

10. siječnja 2026.
Budući da odgovor nije zaprimljen u zakonskom roku, podnositelj upućuje službeni dopis predsjedniku Skupštine g. Mišiću, pozivajući na donošenje formalnog akta (odluke ili zaključka) s jasnim pravnim temeljem i poukom o pravnom lijeku.

Nakon isteka zakonskog roka, 10. siječnja 2026.podnositelj je uputio službeni zahtjev za donošenje formalnog akta

13. siječnja 2026.
Kabinet predsjednika Gradske skupštine dostavlja odgovor u kojem se navodi da „nije moguće udovoljiti prijedlogu s obzirom na meritorni normativni okvir“.

Odgovor Kabineta predsjednika Gradske skupštine (13. siječnja 2026.)

No taj dopis:

  • ne predstavlja rješenje
  • ne predstavlja odluku predstavničkog tijela
  • ne sadrži pravni temelj
  • ne sadrži pouku o pravnom lijeku
  • nema svojstvo upravnog akta

Istoga dana podnositelj ponovno odgovara i upozorava da dostavljeni dopis ne predstavlja zakonito postupanje u smislu Zakona o općem upravnom postupku te ponovno traži donošenje formalne odluke.

Dopis podnositelja od 13. siječnja 2026.

Od 13. siječnja 2026. do dana objave ovog teksta – nije doneseno rješenje, nije donesen zaključak i nije zaprimljen daljnji odgovor.

Je li nastupila šutnja uprave?

Prema Zakonu o općem upravnom postupku, šutnja uprave nastupa kada javnopravno tijelo u zakonskom roku ne donese rješenje niti formalno odluči o podnesku.

U ovom slučaju:

  • rok od 30 dana istekao je početkom siječnja 2026.
  • formalna odluka nije donesena
  • dostavljeno je samo opće pravno mišljenje bez svojstva upravnog akta

O tome hoće li se formalno pokrenuti prigovor zbog šutnje uprave, odlučit će podnositelj.

Šira rasprava

Dr. Slavko Sakoman u javnim je nastupima naglasio kako je testiranje opravdano u školama, na radnim mjestima i u kontekstu javne sigurnosti. Ovoga je tjedna, nakon 23 godine, gostovao u emisiji HRT-a Nedjeljom u 2 i ponovno ukazao na problem droge u društvu.

Izvor videa: Hrvatska radiotelevizija (HRT), emisija Nedjeljom u 2, YouTube.

Zastupnici u Gradskoj skupštini nisu klasični zaposlenici, već nositelji izabrane političke funkcije. No oni odlučuju o:

  • gradskom proračunu
  • javnim ustanovama
  • komunalnim sustavima
  • javnom interesu građana

Ako se testiranje smatra opravdanim u obrazovnom sustavu, u radnom okruženju ili prije dobivanja vozačke dozvole, legitimno je postaviti pitanje treba li se o istoj temi otvoreno raspravljati i kada je riječ o nositeljima javnih funkcija.

U demokraciji nije problem prijedlog odbiti.
Problem nastaje kada se o njemu – ne odlučuje.

Politički kontekst iz 2017.


Rasprava o konzumaciji nedopuštenih supstanci u zagrebačkom političkom prostoru nije započela ovim prijedlogom.
U svibnju 2017., u jeku izborne kampanje, tadašnji gradonačelnik Milan Bandić na novinarski upit o navodima vezanima uz operaciju nosa izjavio je:


„Dabogda svi trošili kokain k’o Bandić, da se svi navuku na bijelo.“

Izjava je tada izazvala brojne reakcije i ostala zabilježena u medijskom prostoru kao dio političkog folklora tog vremena.

Pitanje za čitatelje

Mislite li da građani, nakon ne tako davnih iskustava iz povijesti Grada Zagreba, imaju pravo znati tko ih zastupa – i u kakvom stanju?

Treba li transparentnost stati na imovinskim karticama i sukobima interesa, ili uključivati i pitanje osobne sposobnosti onih koji upravljaju gradom?

Puls Trešnjevke nastavlja pratiti slučaj

Puls Trešnjevke pratit će:

  • hoće li Gradska skupština donijeti formalnu odluku
  • hoće li biti pokrenut prigovor zbog šutnje uprave
  • kakav će stav zauzeti Ministarstvo pravosuđa i uprave

U demokratskom sustavu odbijanje prijedloga nije problem.
Institucije imaju pravo zauzeti stav — za ili protiv.

Problem nastaje kada se o prijedlogu ne odlučuje.

Jer izostanak odluke nije stav.
On je poruka.
A građani imaju pravo znati kakva je ta poruka.

Autor i urednik Pulsa Trešnjevke. Fokusiran na lokalne teme i život kvarta.

scroll to top