Kako je Trešnja iz male kvartovske scene postala jedno od najvažnijih dječjih kazališta u Hrvatskoj

Od amaterske predstave Crvenkapice 1954. godine do modernog kazališta koje već desetljećima odgaja generacije zagrebačke publike – tako je započela i rasla priča o kazalištu Trešnja

Kako je nastalo kazalište Trešnja

Današnje Gradsko kazalište Trešnja jedno je od najpoznatijih kazališta za djecu u Hrvatskoj, ali njegov početak bio je skroman i potpuno amaterski.

Sve počinje 1954. godine u okviru društva Naša djeca, kada skupina entuzijasta pokreće dječju dramsku grupu. Njihova prva cjelovita predstava bila je Crvenkapica Vladimira Nazora, izvedena 8. svibnja 1954. u režiji Nede Kubinek. Uspjeh predstave potaknuo je daljnji razvoj pa je dramska skupina ubrzo prerasla u Pionirsko amatersko kazalište.

Kazalište je djelovalo u Domu kulture Maksim Gorki u Mošćeničkoj 1, na istoj lokaciji gdje će desetljećima kasnije nastati današnja Trešnja. Već u prvim godinama rada ansambl postiže zapažene uspjehe. Na Prvom festivalu djeteta u Šibeniku 1958. godine predstava Timpetili, grad bez roditelja proglašena je najboljom. Kazalište je u tim godinama nizalo uspjehe, a brojne predstave gostovale su na festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu, čime je Trešnja postupno izlazila iz okvira amaterske scene.

Uz dramske predstave razvijaju se i druge umjetničke aktivnosti. U Trešnji djeluju plesne i glazbene skupine, a nastaje i prvi cjelovečernji dječji balet Pinocchio, s glazbom Brune Bjelinskog i koreografijom Silvije Hercigonje. Pedagoški rad s djecom od samih početaka postaje važan dio identiteta kazališta.

5 zanimljivosti o kazalištu Trešnja
🍒 Prva predstava izvedena je 1954. godine.
Bila je to Crvenkapica Vladimira Nazora.
🍒 Trešnja je počela kao amaterska dječja dramska skupina.
🍒 Kazalište se cijelo vrijeme nalazi na istoj adresi – Mošćenička 1.
🍒 Sedamdesetih godina u Trešnju dolazi crna tehnika, scenski trik koji daje posebne vizualne efekte.
🍒 Nova zgrada kazališta završena je 1999. godine.

Kako je interes publike rastao, kazalište je postupno izlazilo iz okvira amaterske scene. Tako je u sezoni 1969./70. osnovano Malo kazalište Trešnjevka, profesionalno kazalište namijenjeno dječjoj publici. Novo kazalište otvoreno je predstavom Doktor Jojboli među životinjama, u režiji češkog redatelja Jirija Jaroša.

Tijekom sedamdesetih godina kazalište dodatno napreduje. Ravnatelj Ivan Šebelić uspostavlja suradnju s češkim redateljima koji u Zagreb donose takozvanu crnu tehniku, scenski postupak u kojem se osvijetljeni elementi pokreću na potpuno tamnoj pozadini, stvarajući posebne vizualne efekte.

Kazalište je s vremenom postajalo sve popularnije, a postojeći prostor u Mošćeničkoj postao je premalen za sve predstave, radionice i skupine koje su u njemu djelovale. Važan korak dogodio se 1978. godine, kada je u mandatu ravnatelja Zlatka Madunića osnovan stalni glumački ansambl. U tom razdoblju pokrenuta je i Večernja scena, namijenjena nešto starijoj publici.

Iza svake predstave stoji velik tim – od glumaca i redatelja do scenografa, kostimografa, inspicijenata, majstora rasvjete i tonskih tehničara.

Ideja o izgradnji nove kazališne zgrade počela se ostvarivati sredinom osamdesetih. Dolaskom književnika Hrvoja Hitreca na mjesto ravnatelja 1985. godine pokrenut je projekt izgradnje nove zgrade prema projektu arhitekta Andrije Mutnjakovića.

U tom razdoblju kazalište dobiva i ime koje nosi i danas – Gradsko kazalište Trešnja. Tijekom desetljeća na njegovu su repertoaru nastajale predstave uz koje su odrastale generacije djece, a neke od njih postale su pravi kazališni klasici (Eko-Eko, Pepeljuga, Dedek Kajbumščak, Bijeli jelen, Guliver, Alan Ford, Crvenkapica, Tomislav i Adriana i Grički top).

I danas se u Trešnji gotovo svakodnevno održavaju predstave za djecu i mlade, a dio aktualnog repertoara možete vidjeti u nastavku.

Nova kazališna zgrada završena je 1999. godine, čime je Trešnja napokon dobila prostor koji odgovara njezinoj popularnosti i značaju u kulturnom životu Trešnjevke i Zagreba. Trešnja je s vremenom postala jedan od najprepoznatljivijih kulturnih simbola Trešnjevke.

Današnje kazalište ima 308 sjedala, a zgrada zauzima gotovo 950 četvornih metara. Pozornica je dimenzija 12 x 9 metara, uz visinu od osam metara, što omogućuje složenije scenografske izvedbe.

Gradsko kazalište Trešnja i danas ostaje jedno od najvažnijih mjesta susreta djece s kazališnom umjetnošću. Generacije Zagrepčana upravo su u Mošćeničkoj 1 prvi put sjeli u kazališnu dvoranu i otkrili čaroliju kazališta. Za mnoge trešnjevačke klince i klinceze upravo je Trešnja bila prvi susret s kazališnom umjetnošću. Upravo zato kazalište Trešnja već desetljećima ima posebno mjesto u kulturnom životu Trešnjevke i Zagreba.

Raspored predstava

Rođendani u Trešnji – nezaboravno iskustvo za vaše male slavljenike!