Grad Zagreb nepravomoćno je izgubio spor zbog pada žene u otvoreni šaht na Knežiji. Istodobno, diljem Trešnjevke otvorena su brojna gradilišta na kojima građani svakodnevno prolaze uz iskope, privremene prometnu regulaciju i druge potencijalno opasne situacije. Postavlja se pitanje jesu li poduzete sve mjere kako se slični slučajevi ne bi ponovili.
Pad u šaht završio na sudu
Općinski građanski sud u Zagrebu nedavno je nepravomoćno presudio da Grad Zagreb mora isplatiti odštetu ženi koja je 2022. godine tijekom šetnje psa u ulici Stjepana Romića na zelenoj javnoj površini na Knežiji upala u otvoreni šaht.
Žena nije propala u dubinu šahta od oko dva metra jer se uspjela zadržati rukama, a pomogao joj je i ruksak koji je nosila na leđima. Propala je do razine pazuha, dok joj je ostatak tijela visio u šahtu. Svjedokinja koja je bila u blizini pomogla joj je da izađe i pozvala policiju.
Sud je Gradu Zagrebu naložio da joj isplati 2.790 eura odštete na ime ozljeda utvrđenih u Klinici za traumatologiju KBC-a Sestre milosrdnice, zakonske zatezne kamate te 2.214,40 eura troškova parničnog postupka. Sud pritom nije prihvatio argumente Grada da se žena nije smjela kretati tim dijelom javne zelene površine niti tvrdnju da za šaht odgovara vlasnik vodomjernog okna.
Iako se taj slučaj odnosi na događaj iz 2022. godine, aktualan je zbog velikog broja gradilišta koja su danas otvorena na području Trešnjevke.
Trešnjevka kao veliko gradilište
Na pojedinim lokacijama građani svakodnevno prolaze uz iskope, privremene pješačke koridore, neravne površine i građevinsku mehanizaciju. Posebno su izloženi roditelji s djecom, starije osobe, osobe s invaliditetom te biciklisti koji se zbog radova često moraju kretati improviziranim pravcima.
Svako gradilište trebalo bi biti propisno osigurano i jasno označeno kako bi se rizik od nezgoda sveo na najmanju moguću mjeru. Fotografije snimljene posljednjih dana na nekoliko trešnjevačkih gradilišta pokazuju da se građani često kreću neposredno uz iskope, građevinske strojeve i privremene prolaze. Pitanje je jesu li takvi koridori u svakom trenutku dovoljno sigurni.
Ako zbog propusta u osiguranju gradilišta dođe do ozljede, posljedice ne snosi samo ozlijeđena osoba. Takvi slučajevi mogu završiti sudskim postupcima, a odštete, kamate i sudski troškovi u konačnici se isplaćuju javnim novcem.
Tko će platiti sljedeću odštetu?
Ovaj slučaj pokazuje da jedan propust može Grad stajati nekoliko tisuća eura, a građane ozljede i dugotrajnog sudskog postupka. U vrijeme kada je Trešnjevka jedno od najvećih gradilišta u Zagrebu, pitanje sigurnosti pješaka ne bi smjelo biti sporedno. Dovoljna je jedna neosigurana rupa, otvoreni šaht ili loše označen prolaz da se dogodi nova nesreća – i novi račun koji će, u konačnici, platiti porezni obveznici.
Sigurnost građana ne bi smjela biti pitanje sreće. Svaka rupa, otvoreni šaht ili nepropisno osigurano gradilište predstavlja potencijalnu opasnost koju je daleko jeftinije spriječiti nego kasnije plaćati posljedice.
S obzirom na to da na pojedinim gradilištima u kvartu u popodnevnim i večernjim satima vlada potpuno rasulo, postavit ćemo Gradu pitanje kako se provodi nadzor sigurnosti gradilišta na području Trešnjevke. Ovdje se ne radi o politici, nego o pitanju odgovornosti i sigurnosti građana.
Dok većina građana u ovakvim gradilištima vidi isključivo opasnost, neki će u njima prepoznati i priliku za odštetni zahtjev. Upravo zato je odgovornost Grada i izvođača radova da rizik svedu na najmanju moguću mjeru.
Prije petnaestak dana Državni inspektorat zatvorio je tri gradilišta, uključujući i ono na raskrižju Savske i Vukovarske. Da su inspektori nastavili obilazak Trešnjevke prema zapadu, rutom Vukovarska – Krapinska – Kostelska – Brloška – Selska, posla im ne bi nedostajalo. Na toj se trasi nalazi niz gradskih gradilišta na kojima se s pravom može postaviti pitanje jesu li poduzete sve mjere za sigurnost građana. A tada bi ponovno bilo najlakše tražiti vanjskog krivca, umjesto odgovoriti na pitanje čini li gradska vlast dovoljno kako bi građani bili sigurni.
