Zašto javnost ne smije vidjeti ugovore, naknade i uvjete pod kojima se već gotovo dva desetljeća za potrebe INmusica koristi jedan od najvrjednijih javnih prostora u Zagrebu?
INmusic festival održava se na zagrebačkom Jarunu od 2006. godine te je tijekom dva desetljeća izrastao u najveći hrvatski open-air glazbeni festival i jedno od najprepoznatljivijih glazbenih događanja u ovom dijelu Europe. Kroz festival su prošle stotine domaćih i svjetskih izvođača, a Jarun je svake godine privlačio desetke tisuća posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva.
No, budući da se radi o manifestaciji koja već gotovo dvadeset godina koristi javni prostor RSC-a Jarun, postavlja se pitanje pod kojim se uvjetima taj prostor koristi, kolike naknade pritom plaća organizator te kakve financijske koristi od tog odnosa ostvaruju Grad Zagreb i njegova ustanova Upravljanje sportskim objektima.
Upravo je zato Puls Trešnjevke zatražio od USO-a (ustanove Upravljanje sportskim objektima) kompletnu dokumentaciju vezanu uz korištenje prostora Jaruna za potrebe INmusic festivala, uključujući ugovore i anekse ugovora, podatke o zakupninama i drugim naknadama, razdobljima korištenja prostora, dodatnim troškovima, eventualnim pogodnostima odobrenima organizatoru te ukupnim prihodima ostvarenima po toj osnovi.
Zahtjev je nakon odugovlačenja odbijen uz obrazloženje da se radi o navodnoj zlouporabi prava na pristup informacijama, nakon čega je protiv takvog rješenja podnesena žalba Povjereniku za informiranje, čije je postupanje i odlučivanje još u tijeku.
Jarun pod Kostom Kostanjevićem: petnaest godina upravljanja
S obzirom na činjenicu da je Kosta Kostanjević gotovo petnaest godina upravljao RSC-om Jarun, a potom i USO-om, te imajući u vidu okolnosti pod kojima je priznao kazneno djelo u aferi Hipodrom, teško je povjerovati da će se sva pitanja vezana uz njegovo dugogodišnje upravljanje javnim resursima svesti isključivo na jedan predmet. Javnost ima pravo znati jesu li nadležna tijela ispitala i druge ugovore, financijske odnose i poslove iz razdoblja kada je Kostanjević bio jedna od ključnih osoba sustava upravljanja sportskim objektima Grada Zagreba.
Prema dostupnim podacima, kronologija karijere Koste Kostanjevića na rukovodećim pozicijama unutar USO izgleda ovako:
- Kosta Kostanjević bio je dugogodišnji rukovoditelj (upravitelj) RSC Jarun prije prelaska na čelo USO-a. Više izvora navodi da je na Jarunu proveo gotovo 15 godina te da je krajem 2021. napustio tu funkciju radi prelaska u vrh Ustanove za upravljanje sportskim objektima.
- U kolovozu 2021. još se javno predstavljao kao rukovoditelj RSC Jarun.
- U ožujku 2022. imenovan je vršiteljem dužnosti ravnatelja USO-a, naslijedivši Bernarda Grebenara.
- Nakon toga postao je i puni ravnatelj USO-a te je na toj funkciji ostao do ostavke u lipnju 2025., kada je bio obuhvaćen aferom Hipodrom.
Kolika je cijena zatvaranja javnog prostora?
Građane koji su navikli koristiti Otok hrvatske mladeži za šetnju i odmor već od 1. lipnja na ulazu preko mostića dočekuje dobroćudni i pričljivi zaštitar koji ih obavještava da je pristup otoku zabranjen sve do 1. srpnja, zbog održavanja INmusic festivala. Tako je jedan od najatraktivnijih dijelova Jaruna praktično izvan funkcije za građane punih mjesec dana, odnosno od početka priprema pa sve do završetka uklanjanja festivalske infrastrukture.
Uskoro će se za građane zatvoriti i otok Trešnjevka, na kojem se nalazi ugostiteljska infrastruktura koju za trajanja INmusic-a koriste isključivo gosti festivala, ali i plaža za osobe s invaliditetom.
Pritom ostaje nepoznato pod kojim se točno uvjetima koristi javni prostor Jaruna, koliko organizator festivala plaća za njegovo korištenje te koliki prihod od tog odnosa ostvaruju Grad Zagreb i USO. Upravo su to informacije koje je Puls Trešnjevke zatražio putem Zakona o pravu na pristup informacijama.
Umjesto dostave traženih podataka, USO je zahtjev Puls Trešnjevke odbio, te o zakonitosti takvog postupanja sada odlučuje Povjerenik za informiranje.
Ako je sve transparentno i u skladu s propisima, postavlja se pitanje zašto javnost ne može dobiti uvid u ugovore, naknade i druge podatke vezane uz korištenje jednog od najvrjednijih zagrebačkih javnih prostora. Transparentnost bi trebala otkloniti svaku sumnju, a ne stvarati nova pitanja.
Do odluke Povjerenika za informiranje, odnosno tijela koje nadzire provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama, ostaje otvoreno pitanje: zašto se skrivaju podaci o korištenju javnog prostora na Jarunu i što se točno nalazi u dokumentima koje USO odbija dati na uvid?
